Narodne umotvorine Umetnost

Poslovice i izreke su deo svakodnevnog govora, izrazi su velikog iskustva, uvek nose pouku i putokaz je za društveno i moralno ponašanje. Poslovice i su mudrosti potekle iz naroda koja se uvek prihvata kao nepatvorena istina. Najcesce su sazete kao filozofske misli koja cesto ima ritmicnost svojstvenu narodnim pesmama.

Bolje je sa pametnim plakati nego sa budalom pevati.

Nije bitna veličina psa u borbi, bitna je veličina borbe u psu.

Zagonetke su takodje vredni svedoci domišljatosti naroda. Misaoni tok se saopštava pitanjima i dogovorima, a predmet zagonetanja je svakodnevni život.

Nasred kuce zmajevo gnjezdo-ognjište.

Nosi pamet u repu - kantar.

Brzalice su slicne poslovicama ali im je glavni cilj “da lome jezik” da vežbaju cist, jasan i razgovetan govor.

Ko pokupi popu pero.

Crkva i uz crkvu dvanest pricrkvaka.

Narodne poslovice, izreke, zagonetke krasi bogatstvu duha i izvanredan smisao za humor i satiru.

majra 

Site Admin

Narodne umotvorine

Kratke narodne umotvorine zrnca su mudrosti svakog naroda koja su kroz istoriju sakupljali brojni savremenici toga doba Vuk Karadzic, Dositej Obradovic a neki su i koautori mudrih misli.

majra 

Site Admin

Biseri Mudrosti

* Pri jelu treba imati na umu da hrana u ustima ostaje samo jedan minut, u stomaku nekoliko sati, a na kukovima mesecima ili zauvek.

* Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani.

* Hvalisavce pametni preziru, budale im se dive, laskavci žive od njih, a oni su sami robovi svog hvalisanja.

* Ima mnogo starih ideja koje, kadkad, postanu nove.

* Nesrećan je čovek koji vidi stvari samo onakve kakve jesu.

* Čovek se rađa bez zuba, kose i iluzija; tako isto i umire.

* Ljudi praštaju sve osim iskrenosti.

* Ponekad je teško iskreno se radovati tuđem uspehu.

* Iskustvo je zbir naših razočarenja.

* Iskustvo nema etičkih vrednosti; ono je samo ime kojim su ljudi nazvali svoje greške.

* Ima istina u koje nije dobro verovati.

* Snove imamo zato što bez njih ne bismo mogli podneti istinu.

* Istinu o sebi češće čujemo od svojih neprijatelja, nego od svojih prijatelja.

* Kako je strašno pomisliti da je ono što ljudi govore o nama istina !

* Neki ljudi tragaju za istinom da bi je dublje zakopali.

* Prijatelji istine ostaju bez prijatelja u životu.

* Imam instinkt za ljubav prema istini, ali samo instinkt.

* Samo plitki ljudi ne sude po izgledu.

* Uvek treba imati jedan rezervni izlaz.

* Groblje je jedina zemlja gde vlada jednakost.

* Naše kajanje nije toliko žaljenje zbog učinjenog zla koliko strah od posledica.

* Početak svake mudrosti je ne kajati se ni za šta.

* Da bi konj dobio trku, trči i pređe ostale. Karijerist ne trči - on samo pređe ostale.

* Neke karijere se zasnivaju na čvrstim, a neke na lepim nogama.

* Mnogi ljudi ne zauzimaju stavove, da ne bi izgubili položaje

* Naučite dobro lagati, da bi ste uspešno mogli tešiti.

* Nije zanimljivo ono što vam žena kaže,već ono što vam prećuti.

* Samo žene i lekari znaju koliko je laž potrebna ljudima.

* Lekari imaju veliku prednost: kad naprave grešku, oni je pokopaju.

* Lekaru, izleči se sam!

* Lepotica bez šarma je kao udica bez mamca.

* Lepi su lepi samo zato što su okruženi ružnima.

* Golotinja lepo stoji prirodnom stvoru, kad je taj stvor lep.

* Ko nikad ne počini ludost, nije tako pametan ko što misli.

* Lukavstvo jednih obično se zasniva na gluposti drugih.

* Svesti čitav svemir u jednu osobu - to je ljubav.

* U ljubavi uvek jedan ljubi a drugi podmeće obraz.

Lidija

Moderator

Aforizmi

• Bolovi duše se ne potiskuju – leče se ušima prijatelja.
• Očekivati od čoveka da bez mane bude, je očekivati od kapi vode da pustinju u vrt pretvori.
Duša je kao ždrebe - kad mu kajase popustiš vidiš da je i bič bio poptreban.
• Duša je kao vetar – zna odjednom skrenuti, bez objašnjenja.
• Zdrava duša sa tužnima zna da plače, radosnima radost da ne uskrati.
• Kao i u šumi, čovek zna da se izgubi u svojoj duši.
• Utisak je tihi glas srca, rezonovanje bučni glas razuma.
• Sve smo mudriji u definisanju onoga što nikad razumeli nismo.
• Izvor skepticizma često se na kraju nađe u ličnoj nesigurnosti.
• Drugu šansu nije dao zbog vere u pojavu istine, već zbog nemoći da se stalno laži odupire.
• Parola odvažnih inicijativa i obećanja ima svuda. Tragova urađenog nigde.
• Ljubav je sposobna voleti i dalje od razloga.
• Ljubav pre svega vidi vrednost svoje akcije, a ne kvalitet reakcije.
• Ljubav u sebi nosi momenat boli.
• Moći drugima priuštiti ono što sam neću moći da imam.
• Uvid je - iza oblaka moći sunce videti.
• Uvid je kao i vino – što više godina iza njega sve je cenjeniji.
• Uvid je zbir iskustava stečenih u teškim trenucima.
• Uvid je prihvatiti preponu kao deo staze.
• Uvid je kad dva prijatelja odaberu prijateljstvo pre ortaštva.
• Uvid je - videti cilj i kada je put zamračen.
• Uvid je nosom osetiti što oči ne vide.
• Uvid je ne uzimati ono što ti nije dodeljeno.
• Uvid je znati da reklama nije ni pola od onoga što kaže.
• Otići u pravo vreme je jedan od najdubljih uvida.
• Ne smejati se kad je vreme plakanju.

majra 

Site Admin

Poznate face-anegdote

ARHELAJ
Neki brbljivi brijač začudio se dok je prvi puta brijao makedonskog kralja Arhelaja što mu ovaj ništa ne govori.
- Veličanstvo, upitao je, ja brijem na razne načine. Kako želite da vas obrijem?
- U tišini - odvrati Arhielaj.
ARISTIP

Jednom je prilikom Aristip molio sirakuškog tiranina Dioniza da podari milost njegovom prijatelju, ali uzalud. Tek kada je filozof pao silniku pred noge Dioniz je uslišio njegove molbe. Prijatelji su kasnije Aristipu prigovarali što se tako ponizio, a Aristip im je odgovorio:
- Što ja mogu ako Dioniz ima uši na nogama.

Kada je Simon, upravnik na dvoru tiranina Dioniza, s neprikrivenom ohološću pokazivao Aristipu krasne dvorane i podove od mozaika, Aristip se neočekivano zakašlja i pljune Siomonu u lice:
- Što ti misliš? - uzviknu Simon ozlojeđeno.
- Sve je bilo tako lijepo da nisam znao gdje bih pljunuo. - ispričavao se Aristip.
ARISTOTEL
Aristotelu je poznanik pričao da ima prijatelje koji iza njegovih leđa o njemu loše govore. Aristotel je na to odgovorio:
- Ako me klevetaju u mom odsustvu, ništa me ne boli. U mom odsustvu mogu me i izudarati.
ASQURTEE
Peter Asqurtee je napisao i dao u tisak svoj prvi roman. Ali, kupaca romana nije bilo. Neprekidno je razmišljao što da uradi kako bi prodao tiskane primjerke knjige. Najednom mu sinu ideja - dao je oglas u novine narednog sadržaja: Milijuner, visok, elegantan, obrazovan, glazbenik, rado bi se oženio s gospođicom koja bi bila u svemu slična junakinji romana "Ljubav je pobjedila" koji je napisao Peter Asqurtee. Roman je ubrzo rasprodan.
AUGUST
Jednom se rimski car August veoma iznenadi kada je primjetio da mu je neki seljak veoma nalik. U šali ga zapita da li je njegova majka često zalazila u Rim. Seljak odgovori:
- O, ne. U Rim je često zalazio moj otac.
BACKON
Francuzi su poslali na dvor engleskog kralja Jakova I veoma nespretnog poslanika, čovjeka velika stasa koji se nije držao pravila ponašanja. Kralj ozlovoljen upita Francisa Backona što misli o novom poslaniku.
- Veoma je velik i lijepo ugojen. - izbjegnu Backon odgovor.
- Ne, ne, ne mislim tako! Ja vas upitah što mislite o njegovim duševnim sposobnostima?
- Veličanstvo, neki ljudi su kao kuće višekatnice kod kojih je najviši kat najlošije opremljen.
BALZAC
Balzac je uhvatio svog podvornika u laži. Stoga ga je ovako poučio:
- Laž je najružnija od svih mana. Zapamti: svog bližnjega ne smijemo nikada slagati.
- A zašto onda, gospodine, izjavljujete uvijek, kada dolazi sudski izvršitelj, da vas nema kod kuće., upita podvornik.
- Sudski izvršitelji nisu naši bližnji.
CARUSO
Caruso se prehladio i nije mogao nastupiti. Direktor kazališta bio je sav izvan sebe, pa je vikao:
- Što da uradim? Pa kako ste se mogli prehladiti?
- To su posljedice premijere, reče pjevač.
- Kakve posljedice?, začudi se direktor.
- To je sasvim jednostavno: na pozornici su me zalili valovi oduševljenja, zatim sam pao u vihor obožavateljki i došao sav ugrijan kući, gdje me polio hladan tuš kritike. Tko da se ne prehladi u takvim uvjetima?
CHURCHILL

Winstona Churchilla molio je njegov mladi rođak da mu objasni što ustvari znači biti diplomat. Churchill se najprije duboko zamisli, a zatim reče:
- Diplomat je čovjek koji svoje vrijeme troši na to da miri sporove kojih nikad ne bi bilo da nije diplomata.

Za premijeru svoje drame Show je razaslao veći broj besplatnih ulaznica počasnim gostima. Pored ostalih poslao je i svom političkom protivniku Churchillu dvije ulaznice priloživši pismo ovakvog sadržaja:
- Poštovani gospodine! Šaljem vam dvije ulaznice. Jedna za vas, a druga za bilo kojeg vašeg prijatelja - ako ga imate!
Churchill mu je odgovorio:
- Poštovani gospodine! Vraćam vam poslate ulaznice i srdačno zahvaljujem. Na premijeru, nažalost ne mogu doći, a doći ću na reprizu - ako je bude!
CICERON
Svome zetu Lenturu, političkom neistomišljeniku, koji se volio kititi oružjem jednom je prilikom rekao:
- A tko te privezao za mač?
DARWIN
Često se dogodi da i najobičnije pitanje nanese neprilike i najvećem znanstveniku. To se dogodilo i Darwinu kada mu je njegova mala nećakinja postavila pitanje u obliku zagonetke:
- Što ima mačka, a nema nijedna druga životinja?
Darwin je dugo razmišljao i na kraju je ipak odustao. Djevojci kojoj je bilo veoma drago što je dovela Darwina u takvu nepriku odgovori: - Oh, dragi striku zar zaista ne znaš to? Pa zna se - mačiće!
DITRICH
Filmska glumica Marlen Ditrich prisustvoval je jednom predavanju o inteligenciji muškaraca i žena. Poslije predavanja predavač se obratio "najljepšoj baki na svijetu" i upitao je ima li što dodati na temu. Marlen mu je odgovorila:
- Možda je istina da su muškarci inteligentniji od žena, ali ja još nisam vidjela ženu koja bi trčala za glupim muškarcem i samo se divila njegovim lijepim nogama.
DUMAS
Na zabavi kod jedne otmjene pariške dame pristupi uobraženi plemić Dumasu i bezobrazno ga upita:
- Oprostite, gospodine Dumas, da li je istina da je vaš otac mulat?
- Istina.
- Dakle, vaš je djed bio crnac.
- Da.
- I što je bio vaš pradjed?
- Majmun.
Plemić se počne grohotom smijati, ali mu Dumas ozbiljno uzvrati:
- Da, da kao što vidite, moje porijeklo se završava tamo gdje vaše počinje.
EINSTEIN
Kada su se jednom zgodom sreli Albert Einstein i Charlie Chaplin, počeli su razgovor o slavi. U tom razgovoru Einstein je rekao Chaplinu:
- Vi ste popularni jer vas cijeli svijet razumje. A ja sam pak slavan zato što nitko ne razumije ono što govorim.
FILIP MAKEDONSKI
Na samom vrhu svoje vladavine, kada je pretendirao osvojiti Grčku, Filip Makedonski pošalje poruku Spartnacima:
- Ako dođem u vašu zemlju, sve ću pobiti i spaliti!
Spartanci su mu odgovorili:
- Ako...
FRANCE
Čekajući svoju punicu France naredi svom sluzi:
- Evo ti deset franaka, idi na stanicu i dočekaj moju punicu.
- A što ako ne dođe?
- U tom slučaju dobićeš još deset franaka.
FRANKLIN
Benjamin Franklin bio je protiv toga da pravo glasa imaju samo poreski obveznici. Povodom toga jednom je rekao:
- Imam lijepog magarčića za kojega plaćam porez, dakle imam pravo glasa. Kada mi životinja bude uginula, neću više plaćati, i prema tome neću više biti glasač. A sada bih zaista želio znati tko je zapravo glasač: ja ili moj magarac?
FRIEDRICH VELIKI
Jednom je, u vrijeme mira s Francuzima, njemački car Friedrich Veliki dodijelio orden nekom svom kapetanu. On je zahvaljujući rekao:
- Veličanstvo, volio bih da sam to odlikovanje zaslužio na bojnom polju.
- Da, da, svakako - odgovori car - ali zar mislite da bih zbog vas sada trebao započeti neki novi rat?
GÖTHE
Pisac i pjesnik Göthe sjedio je jedne večeri u gostionici i pio vino s vodom. Kod susjednog stola sjedilo je društvo objesnih studenata koji su pili vino. Jedan od njih upita Göthea:
- Zašto miješate vino s vodom i time ga kvarite?
Pjesnik im objasni:
- Sama voda čini živa bića nijemima. To dokazuju ribe. Samo vino vodi u glupost. To dokazujete vi, mlada gospodo. A pošto ne želim biti ni jedno ni drugo, miješam vino s vodom.
IBSEN
Kada Henrik Ibsen još nije bio toliko poznat u svijetu, primio je od izdavača za rođendan na poklon lijep sat. Za nekoliko dana pisac se požali izdavaču da mu sat ne ide. A izdavač ga upita:
- A vi mislite da vaše stvaru idu?
KANT

Kada je Immanuel Kant bio u već poodmaklim godinama, prijatelj ga je upitao zašto se nije oženio. Kant odgovori:
- Vidiš, to je ovako: u mladosti, kad mi je žena bila potrebna, nisam je imao čime hraniti, a sada kada bih je mogao hraniti nije mi više potrebna.

Kada su Kanta upitali koji od slušalaca najviše posjećuju njegova predavanja, on odgovori:
- Moji slušaoci su većinom studenti, mlade djevojke i oficiri. Studneti dolaze jer znaju da sam član ispitne komisije, djevojke dolaze zbog studenata, a oficiri zbog djevojaka.
KOCH
Bakteriologa i liječnika Roberta Kocha netko je htio u društvu poniziti te ga upita:
- Da li ste vi liječnik za stoku?
Koch živahno odgovori:
- Da, a što vas boli?
MASARYK
Političar dr Jaroslav Stranski bio je pozvan u Topolčianke kod predsjednika Masaryka. Njihov razgovor iznenada je zapeo i da bi gost prekinuo šutnju koja mu se učinila neprijatnom progovorio je:
- Kako se veličanstveno ovi hrastovi dižu prema nebu: kao da su tornjevi gotskih crkava. Uz to su stari već više stotina godina i tko zna što bi nam pričali kad bi znali govoriti!?
Na taj pjesnički poriv Masaryk je odgovorio:
- Rekli bi: Mi nismo hrastovi, već kestenovi, gospodine doktore.
MATOŠ

Matoš je volio postavljati svojim poznanicima neobične zagonetke tako je jednom prilikom u društvu izrekao i ovu zagonetku:
- U jednu rupu ulaziš, na dvije izlaziš i kada misliš da si izašao tek se onda nađeš unutra. Što je to?
Nitko nije znao odogvor. Točan odgovor je: hlače.

Matoš je vidio na ulici jednu ženu kako tuče svoje dijete po glavi. Revoltiran takvim postupkom on joj pristupi i reče:
- Kad već mislite batinama da odgajate svoje dijete, onda ga bar ne tucite po glavi. To može imati štetne posljedice!
- Vrlo važno! I mene su moji roditelji tako odgajali. - odgovori žena.
- Uviđate, dakle, da ja imam pravo! - reče joj Matoš i ode prije nego što je zbunjena žena razumijela Matoševu rečenicu.
MEŠTROVIĆ
Ivan Meštrović objašnjavao je na izložbi svome društvu svoja izložena djela. Iznenenada se javi strogi čuvar:
- Ne smijete dirati izložene predmete!
Na to kipar uzvrati:
- Dragi prijatelju kada biste znali koliko puta sam se već dotakao rukama ovih kipova!
- Vaša sreća, gospodine, da to nisam opazio. - uzvrati čuvar koji nije znao s kim razgovara.
MICHELANGELO
Talijanski slikari Rafaelo i Michelangelo nisu bili najbolji prijatelji. Uz to stilovi života bili su im posve različiti. Dok je Rafaelo živio raskošno kao kakav knez Michelangelo je bio skroman. Jednom prilikom kada je Rafaelo posjetio papu pratilo ga je pedeset slikara, dok je Michelangelo u posjet, kao i uvijek, išao sasvim sam. Zato je Michelangelo bocnuo Rafaela:
- Vi hodate s tolikom pratnjom kao neki vojskovođa!
Na što je Rafaelo odgovorio:
- A vi uvijek idete sami kao neki krvnik.
MONTESQUIE
Svojom knjigom Duh zakona Montesquie je izazvao pravu revoluciju duhova. Jednom se prepirao s parlamentarcem iz Bordeauxa zbog jedne filozofske uzrečice. Političar je po svaku cijenu htio biti u pravu i na kraju će:
- Ako ne bude točno tako kao što kažem dajem vam svoju glavu.
Na to će Montesquie:
- Primam je, maleni pokloni učvršćuju prijateljstvo.
MORE
Thomas More potekao je iz vrlo skromne obitelji, ali se svoga porijekla nikad nije stidio. Kada ga jedan lord upita da li je njegov otac zaista bio samo trgovac More odgovori potvrdno. Lord se namrgodio:
- Zašto niste i vi postali trgovac?
More odgovori s osmijehom na licu:
- Oprosite, a da li je vaš otac zaista bio dobro odgojeni džentlmen?
- Naravno. - potvrdi lord.
- Pa zašto i vi niste postali?
NAPOLEON
Na maršu na Italiju Napoleon je imao za pomoćnika generala Ogeroa koji je smatrao da ne mora slušati zapovijedi nadređenog. Napoleon je to neko vrijeme trpio, a kada je previšio mjeru Napoleon mu zaprijeti:
- Gospodine! Vi ste za glavu višlji od mene, ali ako ne bude izvršavali moje zapovijedi ta razlika će uskoro nestati.
OSMAN PAŠA
Kad je Osman paša bio imenovan za sultanovog izaslanika u Bosni na putu se odmarao u jednom kršćanskom prenoćištu. Upitao je tada 80-godišnjeg gostioničara koliko se vladara sjeća u svom životu. Na što je gostioničar odgovorio:
- Gospodine toliko ih je bilo koliko je meni godina.
- A koji je od njih bio najbolji?
- Neka te Bog zadugo sačuva, gospodine. Jednom su nam poslali iz Stambola pašu koji je međutim umro još prije nego što je stigao do nas. On je od svih bio najbolji.
PICASSO
Modernističkog slikara Picassa upitali su da li je priroda uistinu takva kakvom je on slika, a slikar odvrati:
- To bi bilo strašno.
PIRRANDELO
Dramatičar i prozni pisac Luigi Pirrandelo došao je odvjetniku da mu sastavi tužbu za razvod braka.
- Kakvi su vaši razlozi?, upita ga odvjetnik.
- Oženjen sam!, uzvrati Pirrandelo
PODEREVSKI
U društvu sa starim prijateljem poljski pijanist (i kasnije prvi predsjednik Republike) Poderevski evocirao je svoja sjećanja. U jednom trenu Poderevski je podrugljivo rekao:
- Petnaest godina mi je treblo da se uvjerim kako nemam dara za glazbu.
- A što si onda uradio?, pitao ga je znanac.
- Ništa. Bilo je već prekasno, u međuvremenu sam postao slavan.
PUCCINI
Kada je kompozitor Puccini bio još mlad, on ondese milanskom izdavaču Riccardiju svoju najnoviju kompoziciju, moleći ga da je objavi. Riccardi uze rukopis, brzo ga pogleda i vrati:
- Žao mi je, ali vašu kompoziciju, ne mogu objaviti, mada je dosta dobra.
- Kako to? - žalosno upita autor.
- Vidite, mladi prijatelju, vašu pjesmu neće pjevati nijedna žena jer počinje riječima: Kad bijah još mlada.
ROSSINI

Rossinijev učenik molio je učitelja za dopuštenje da mu odsvira dvije melodije koje je sam komponirao. Nakon što je učenik odsvirao prvu kompoziciju Rossini s osmijehom reče:
- Druga mi se više sviđa.

Mladi skladatelj koji je Rossiniju odsvirao svoju novu kompoziciju htio je saznati kako se Rossiniju sviđa njegovo djelo. Rossini reče:
- Divno. Silniji ste od Boga. On je stvorio svijet iz kaosa, a vi ste stvorili kaos.
SAINT-ILER
Francuski general Saint-Iler, veliki Napoleonov prijatelj, držao je neposredno pred izbor Napoleona za doživotnog konzula pred svojim vojnicima ovaj govor:
- Prijatelji! Narod - a to ste vi - mora odlučiti da li Napoleona treba proglasiti za doživotnog konzula. Slobodno možete izraziti svoju volju. Nikako neću utjecati na vas, samo nešto bih vam rado rekao: oni, koji ne budu glasali za Bonaparteu, biće javno streljani. Živjela sloboda!
SHAKESPEARE
Shakespearea upozoriše da je jednu scenu doslovce preuzeo iz drame nepoznatog početnika. Shakespeare na to odgovori:
- Istina je to, ali ta scena je kao mlada djevojka koju sam spasio iz lošeg društva i premjestio je u bolje.
SHAW

Shaw, koji je bio mršav, i pisac Gilbert Chesterton, koji je bio neobično debeo čovjek, svakom prilikom su izazivali jedan drugoga. Jednog dana reče debeli Chesterton mršavom Shawu:
- Kad god čovjek pogleda vas pomislio bi da u ovoj zemlji vlada glad! - A kad čovjek pogleda vas, pomislio bi da ste za to krivi vi! - uzvrati Shaw.

Jednom prilikom u društvu upitaše Shawu (zbog njegovog netipičnog mišljenja o braku):
- Vjerujete li da je svatko tko se oženi u petak čitavog života nesretan?
- Naravno da vjerujem. A zašto bi petak bio iznimka?

Mlada književnica ispitivala je Bernarda Shawa kakve su šanse mlade žene za udaju pa će:
- No, što kažete kakve su moje šanse?
- Draga moja, na to bolje da ne mislite. - umiruje je Shaw.
- A zašto da ne? - htjela je znati mlada dama.
- Zato što vas smatram suviše inteligentom da bi se zadovoljili mužem koji bi bio toliko glup da vas uzme...

Mlada, lijepa glumica pisala je Shawu pismo u kojem je izrazila želju da s njim ima dijete koje bi po njenom mišljenju bilo izvanredno jer bi naslijedilo njenu ljepotu i piščevu duhovitost. Shaw je međutim vrati u stvarnost jednom jedinom rečenicom:
- A što ako dijete bude glupo kao vi, a lijepo kao ja?

Jednom je društvo temperamento raspravljalo o tome kako u Indiji s mrtvim mužem sahranjuju i njegovu ženu. Mlada žena će na to Shawu:
- Zar to nije strašno?
- Naravno, jadni muž! - potvrdi Shaw.

Shaw je jednom prilikom prisustvovao premijeri svoga djela. Publika je burno pljeskala, a jedan gospodin je uporno zviždao. Kada se oduševljenje publike stišalo, Shaw se okrene u pravcu odakle se čulo zviždanje i reče:
- Gospodine s vašom ocjenom svoga rada potpuno se slažem. Ali što možemo raditi nas dvojica protiv čitave publike.

Shaw povjeri mladom novinaru nekoliko podataka o svom budućem djelu. Zatim mu reče:
- Da vam ispričam i sadržaj komedije koju sam upravo napisao.
- Dobro. - reče novinar.
- Prvi čin. Muž pita: "Da li me voliš?" Žena odgovori: "Obožavam te.". Drugi čin. Muž pita: "Da li me voliš?" Žena odgovori: "Obožavam te.". Treći čin. Muž pita: "Da li me voliš?" Žena odgovori: "Obožavam te.". Zavjesa.
- Divno! Ali oprostite gdje je tu zaplet? - upita novinar.
- Zaplet? Zaplet je u tome što u sva tri čina glumi ista žena dok je u svakom činu drugi muž.

Mladi "neotkriveni" pisac poslao je Shawu svoje novo djelo da izrazi svoje mišljenje. Shaw odgovori:
- Vaše djelo sadrži mnogo lijepoga i mnogo novoga. Ali ono što je novo nije lijepo, a što je lijepo nije novo.

Mladi glumac molio je Shawa da mu napiše preporuku i Shaw mu na svoj način izađe u susret:
- Najtoplje preporučujem glumca gospodina R. Igra Hamleta, Cezara, Shaylocka, bridž i bilijar. Bilijar igra najbolje.

Shawu dođe jedan mladić i poče mu nadugo i naširoko objašnjavati da je ostavio studij medicine jer se želi posvetiti književnom radu i time koristiti čovječanstvu.
- Zato nije potrebno da postanete književnik.
- Zašto?
- Vi ste poslali zaslužni za čovječanstvo već time što ste se odrekli studija medicine.

Shaw nikako nije mogao podnijeti uobraženu aristokraciju. Kada je jednom primi pozivu kojem je pored ostalog pisalo:
- Lord C. biće kod kuće u utorak između četiri i šest sati, Shaw ga je vratio dopisavši - George Bernard Shaw također.
SOKRAT
Kada su Sokrata upitali koja životinja najljuće ujeda on odgovori:
- Od divljih - klevetnik, od pripitomljenih - ulizica.
SREMAC
Pisac Stevan Sremac bio je u društvu u kojem se poveo razgovor i o porezu. Neko vrijeme je slušao razgovor, a zatim se i on uključi:
- Mislim da bi od svih poreza najunosniji bio onaj na žensku ljepotu.
- Kako to?
- Jer bi ga svaka žena s oduševljenjem plaćala.
SWIFT
Odvjetnik upita Johnatana Swifta tko bi dobio parnicu kad bi se parničili svećenik i vrag. Pisac bez zadrške odgovori:
- Bez sumnje vrag jer ima sve odvjetnike na svojoj strani.
TERMISTOKLES
Atenski političar Termistokles jednom prilikom u šali reče da njegov mali sin vlada Grčkom. Njegovi začuđeni prijatelji zatražili su od njega da to objasni. I Temistokles reče:
- Sasvim jednostavno: Atenjanin vladaju Grčkom, ja Atenjanima, moja žena zapovijeda meni, a moj sin mojoj ženi.
TITO

Za posjeta Požarevcu 1959. Tito je razgledao i novootvorenu samoposlugu. Na odlasku radnici su mu uručili dar. On je to komentirao:
- Ali nisam kod vas ništa kupio, ovako ću vas samo oštetiti.
Zatim se okrenuo svojoj supruzi:
- Jovanka, kupi ti bar malo luka!

Rudo, 22. prosinca 1941. na dan osnivanja Prve proleterske brigade. Pokret. Borci nagađaju kamo idu. Kraj kolone prolazi Tito:
- Kako ste drugovi Kragujevčani? Umorni?
- Nikad nismo bili umorni - odgovara komandir.
- Kuda idemo, druže Tito - usudi se pitati netko iz stroja.
- U rat. Pitajte svog komadanta - uzvrati Tito.
- Neće da kaže zbog konspiracije - odvrate mu borci.
- E, ako on neće da kaže, ni ja ne mogu - reče Tito.

U prostorije Saveza metalaca u Zagrebu 1928. ušao je jednoga dana žandar s nalogom za hapšenje i oštro upitao:
- Je li ovdje Josip Broz?
Broz koji je baš tog dana navratio u Savez, odmah se snašao i tobože začuđeno rekao žandaru:
- Pa zar ne vidite da ga nema!

Poslije završetka Drugog zasjedanja AVNOJ-a upita Vice Buljan Tita:
- Dokle će trajati rat, druže maršale?
- Do kraja - odgovori Tito.
VOLTAIRE
Voltaire je neko vrijeme proveo na dvoru pruskog kralja Fridricha. Jednom je s kraljem krenu na rijeku na veslanje. Kada su stupili u čamac Voltaire primjeti da u čamac ulazi voda i naglo skoči na obalu. Kralj, koji je ostao u čamcu, s osmijehom reče:
- Zar se toliko bojite smrti?
- Naravno da se bojim, na svijetu je mnogo kraljeva, ali je samo jedan Voltaire.
WASHINGTON
Prvi predsjednik Sjedinjenih Država George Washington slovio je kao čovjek koji nije imao smisla za humor. Javno se našalio samo jednom i to za vrijeme rasprave u američkom Kongresu kada je predlagano da redovna vojska broji samo tri tisuće vojnika. Na što je Washington odreagirao ovim riječima:
- U redu, ali samo pod uvjetom da u zakon uđe i odredba po kojoj u našu državu može ući dvije tisuće neprijatelja.
WILDE
Oscar Wilde odluči prisustvovati premijernoj kazališnoj predstavi jednog usputnog poznanika. U njegovoj loži sjedio je i autor drame. Wilde ni poslije prvog ni poslije drugog čina ne izusti ni riječi. Zatim se autor ohrabri i upita ga kako mu se dopada predstava. Wilde zamišljeno reče:
- Vani mora da pada strašna kiša.
- Zašto?
- Jer nitko ne odazi s predstave.
ZAJC
Jedna zagrebačka dama dovela je svoga sina skladatelju Ivanu Zajcu i ponosno mu reče:
- Majstore, moj sin ima veliki dar za glazbu. Osim toga ima frizuru kao Beethoven. Molim vas, poslušajte kako svira na klaviru!
Zajc pogleda mladića koji je imao zaista veliku i bujnu kosu i zamoli ga da za klavirom pokaže što zna. Kada mladić završi ushićena majka upita skladatelja što da uradi sa sinom. Zajc ravnodušno odgovori:
- Dajte ga ošišati!

Lidija

Moderator

Velike misli velikih ljudi

“Prošlost ne možemo promijeniti - budućnost možemo.”

1. Možeš, ako misliš da možeš.
Norman Vincent Peale

2. Snovi i ljubav ne poznaju nemoguće.
Janos Arany

3. Uložite svoje vrijeme i ljubav u ljude.
Ljilja Bubalo

4. Sve je lako kad te vodi ljubav.
Richard Bach

5. Imate dovoljno prostora da uložite svoju energiju u nešto što je veliko, važno i neprolazno.
Asja Stipić Marković

6. Bojati se ljubavi znači bojati se života.
Bertrand Russell

7. Poštovati žene dužnost je svakog dobrog čovjeka od njegova rođenja.
Lope de Vega

8. Mašta je važnija od znanja.
Albert Einstein

9. Ono što činiš drugima, činiš sebi.
Majka Tereza

10. Dokinimo stalež političara i poslove za opće dobro povjerimo ljudima koji su stvarno spremni raditi za opće dobro.
Ivan Supek

11. Sloboda Sistema za njih je važnija od Sistema slobode.
Tin Ujević

12. Ne smijemo izgubiti Nadu, jer će tada u nama nestati otpor prema nepravdi i laži, i prepustit ćemo se beznađu.
Ankica Lepej

13. Čovjek se rađa slobodan, ali ga svugdje vežu lancima.
Jean Jacques Rousseau

14. Sloboda nije dar od kojeg se može jeftino živjeti, već prilika i odgovornost.
Marianne Schwarz

15. Za otklanjanje poteškoća ili za rješavanje problema uvijek nam nedostaje samo jedan čovjek.
Paul Angus

16. Što možete sanjati, to možete i učiniti.
Walt Disney

17. Nikad, nikad, nikad, nikad ne odustajte.
Winston Čerčil

18. Vaša vlastita odluka da uspijete važnija je od svega ostalog.
Abraham Linkoln

19. Prepreke nas ne mogu zaustaviti. Svaka se prepreka savladava odvažnošću.
Leonardo de Vinci

Mikica

Site Admin

Biseri svjetske mudrosti

Sad cu ja vama da citiram nekoliko mudrosti,a i vi ako se koje sjetite napisite, pa da se svi kolektivno prosvijetlimo.

Ako priroda hoce desno, ne idi lijevo.

Bolje je na pravom putu sepati nego na krivom jahati.

Velicina ne oznacava vrijednost, jer bi ogroman kamen bio vredniji od dijamanta.

Vise moze srdzba za tren da pokvari nego razum za dan da popravi.

Vlast je kao krcma: iz nje rijetko ko izlazi trijezan.

Govori, da te vidim.

Dobro koje na ledjima nosi zlo, nije dobro.

I najopasniji pas mase repom.

Djavo je napustio ovaj svijet, jer je znao da ce ljudi sami da naprave pakao.

Iskustvo je dobar lijek, ali on dolazi kada je bolest vec prosla.

Ko ima briga dovoljno je bolestan.

Ko ima srece - nije mu potrebna pamet, ko je pametan - potrebna mu je sreca.

Ko hoce da uci, svuda nadje skolu.

Ima i ova mudrost: "Bolje sedam puta sa Snjezanom, nego jednom sa sedam patuljaka" :D

Nije važno stići prvi. Važno je stići pre drugog.

Mene novac i slava ne zanimaju. Zanima me samo novac.

Deset najboljih godina zivota jedne zene su one izmedju 29. i 30.

Zene vise vole pesnike nego poeziju. I muskarci vise vole kuvarice nego kolace.

:PPP za pocetak :PPP

Ko grijeh ostavlja da mu pociva pred kucom,lako mu udje u kucu

Ko trpi staru nepravdu, taj novu poziva

Ko sreci ne otvori vrata, neka se ne zali ako ona ne udje

Ko se moze radovati danas, neka ne ceka do sutra

Istina je kao sveta vodica: svi je hvale, ali niko ne voli da mu je u oci prskaju

Dovoljno je sretan onaj koji nema vremena da bude nesretan

Srećna slava, Sveti Nikola!

Svima koji danas slave Svetog Nikolu, želimo - srećnu slavu!

Srećna ti krsna slava, domaćine, gdje se slavila tu i pomogla

Prijatelji ti dolazili
i zdravo i veselo te nalazili.
Đe god se sastajali,
tu se veselili i pili
i srećni i zdravi bili.
Vazda se milovali
i jedan za drugog pitali.

Da nam Bog sačuva domaćina,
njegovo pleme i njegovo sjeme.
Kuda mu ralo i orilo,
tuda mu sjeme rodilo.
Neka da Bog da nam je zdrava
čeljad u ovom domu,
stoka u toru, berićet u polju.
Odakle se toči - da se ne istoči.

Đe god se prva čaša pila
svaka se dobra sreća vila.
Daj, Bože, šta je dobro:
rakiju pili, vazda se veselili,
dušmanu se nikad ne umorili
ni pokorili.

Boga se bojali, a duše ne ogrešili.
U crkvu 'odili: žive pominjali,
mrtvijem spomen činili.

Domaćine, Bog ti pomog'o,
Niko ti ništa ne mog'o.
Njiva i livada ti rodila,
a vesela čeljad po kući hodila.
Dao ti Bog u toru ovaca,
u kesi novaca, kokoški na buljištu,
dečice na ognjištu.
Slavu slavio, na mlađima ostavio.
Što mi potrošili, Gospod ti namirio.

Vazda tvoji konji vrištali,
dušmani ti pištali;
volovi ti mukali,
dušmani ti jaukali.

Nek da Bog šta 'oće:
da rodi voće,
da smo živi i zdravi,
i da je mir u državi.

Ko ti manis'o
mahnuo ti praznom vrećom
pred punom kućom,
tražio ti para u zajam,
slao ti đecu u najam.
Dao ti Bog pa sa starima putov'o,
sa sitima ruč'o,
a sa mlađom spav'o.
Sačuv'o te Gospod prazna džaka,
rđava ortaka i tijesna sokaka
(a dala ti svaka).
Koji pije da mu ništa nije,
koji daje da se ne poznaje.

Dao ti Bog veliko stado i blago
i ono što je tvom srcu drago.
Vazda or'o brda i doline,
sijao pšenicu bjelicu.
U struku ti snopovi bili strukasti,
u klasu klasati:
klasovi ko vlakovi,
a snopovi ko topovi,
te ti trp'o stogove ko carske dvorove.
Mnogo imao, svakom dijelio:
nekom kapom, nekom šakom.
I još, k'tome, sirotinji mesio kolače,
da na te' ne plače.

Bog te zaklonio svake muke
i dušmanske ruke:
rđava puta i Turčina ljuta,
slabog mosta i rđava gosta,
starog oca i kese bez novca,
stare babe koja se svađa džabe.

Zdrav si mi, domaćine:
kuća ti puna, srce ti veselo.
veselio te Bog u tvome domu,
pod tvojim krovom.
Gdje god hodio - sreću nahodio
i u svoj dom donosio.
Zdravo da si mi, kućni domaćine!
Srećno ti veselje.

Amin, Bože daj – živjeli!!!

(preneto sa foruma panda-club-serbia.com, autor Karabaja42)

galeksic

Site Admin