Farska ostrva se nalaze u severnom delu Atlanskog okeana, izmedju Britanije, Norveske i Islanda. Farska ostrva i Grenland pripadaju danskom kraljevstvu.
Od 1948 Farska ostrva su autonomne regije Kraljevine Danske, ali imaju široku autonomiju i većinu nadležnosti, sa izuzetkom odbrane i spoljnih poslova. Odcepila su se od Norveške 1814 godine.
Prevedeno na naš jezik ime Farska ostrva znači Ovčja ostva.
I Inter CAFFE forum u ovom delu sveta ima svog izaslanika, to je zeljkostar. On na Farskim ostrvima šteluje farove, heheh. Šalu na stranu i istini za volju, naš zeljkostar je vrlo dobar automehaničar i zato mu se i ukazala prilika da ode tamo i radi u jednom od farskoostrvskih servisa.
Sedište vlade Farskih ostrva - Wikipedia
galeksic
Foto storija sa Farskih ostrva
Mi se danas malko šetali, beše začudjujuće lepo vreme. Uslikasmo nešto farske prirode i evo delimo sa vama.
Ovo liči na kamen mudrosti...
Foroya i Klaksvik
Farska ostva, Klaksvik
Foto storija sa Farskih ostrva - II
Ovih vodopada ima svugde na Farskim ostrvima, bukvalno na svakih pedeset metara i zanimljivo je pomenuti da je voda toliko cista da se slobodno moze piti.
Ovo je crkva u Klaksviku. Da dodam, naravno komentar. Ovde je vera uglavnom protestantska i crkva i spolja i unutra je ni nalik nasim pravoslavnim ili kako bi ovde rekli ortodoksnim. Zidovi nisu oslikani. U nedelju planiram da je posetim pa cu imati jos komentara.
Jos malo raznoraznih fotografija.
Jedan od zaliva Atlantskog okeana i kosti neke velike ribe, koje sam nasla na obali. I nas lepi gradic Klaksvik, uslikan sa visine.
Kamen mudrosti na Farskim ostrvima
Ovo malo jezerce se nalazi na vrhu planine, u udubljenju, napunjeno je kisnicom i otopljenim snegom. Okolo se nalazi neka cudna trava u kombinaciji sa mahovinom. Tik do jezera je ovaj kamicak, malko veci od mene, boga pitaj odakle se stvorio na vrhu planine, mi ga nazvase - kamen mudrosti.
Torshavn, glavni grad Farskih ostrva i stari svetionik
Goran je stavio na pocetak sliku sedista Vlade Farskih ostrva iz Vikipedije, a mi vam dajemo uvid u detalje - usli smo u dvoriste parlamenta, niko nas nije dirao, slobodno smo setali i slikali vise od pola sata.
Ovo je stari svetionik, sluzio je mnoge godine a sada je eksponat. U dvoristu svetionika se nalaze i dve kucice od kamena u kojima je stanovao svetionicar na duznosti, a ispred kucice stoje cetiri topa uperena ka pucini. Zbog velike visine i brisanog prostora vetar ovde ponekad dostize brzinu od 220 km na sat.
Irski pab u centru Farskih ostrva
Rustičan pab u luci. Ispred paba stoji bronzani ovan, zaštitni znak Farskih ostrva.
Farska ostrva nisu dio Evropske unije
Zajednica (EU) ima nadležnost u područjima i u mjeri koju su joj dodijelile države članice prije svega osnivačkim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivačkih ugovora države članice su sve više širile nadležnost Zajednice. To je napose uočljivo kada se pobroje sva područja u kojima je Unija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji čine dio pravne stečevine EU (tzv. acquis communautaire).
Prema osnivačkim ugovorima u pretežnom broju slučajeva nadležnost je podijeljena između Zajednice i države članica, međutim postoje i određena područja koja su u isključivoj nadležnosti Zajednice. Budući europski Ustav taksativno nabraja područja isključive nadležnosti Unije: 1. carinska unija; 2. pravila o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 3.monetarna poltika; 4. očuvanje morskih bioloških resursa u sklopu ribarske politike; 5. zajednička trgovinska politika.
(Više o uređenju Evropske unije na wikipedia.org)
Zašto vam ovo pričam? Galeksic je u uvodu rekao da se Farska ostrva nalaze u sjevernom dijelu Atlanskog okeana, između Britanije, Norveške i Islanda. Na karti, koja također stoji u uvodu ove teme, vidi se geografski položaj Farskih ostrva, i sve nas to može navesti na jedan krivi zaključak, koji se čini veoma logičnim, međutim – nije. Iz ovih par podataka letimično bismo zaključili da su Farska ostrva dio Evropske unije. Ali, zvanični podaci o ovim ostrvima pokazuju drukčije.
Farska Ostrva nisu dio Evropske unije, i to je eksplicitno naglašeno u Rimskom sporazumu iz 1957.godine. Farska ostrva također nisu dio Šengenskog sporazuma. Razlog tomu leži u neslaganju u pogledu provođenja ribarske politike, odnosno podjeli nadležnosti između EU i Farskih ostrva. A već smo rekli da će budućim Evropskim ustavom biti tačno definisano da je, između ostalog, u isključivoj nadležnosti Unije i očuvanje morskih bioloških resursa u sklopu ribarske politike.
Nisam uspjela naći neki pisani trag o konkretnim razlozima zbog kojih su vlasti Farskih ostrva odlučile braniti svoje more i samostalno kreirati ribarsku politiku. Možda će zeljkostar ili milicccca znati nešto više o tome.
Ali, ono što je također zanimljivo jeste inače ta zajednička ribarska politika Evropske unije. I koliko god nama, laicima, sam pojam “ribarska politika” zvučao strano i nerazumljivo, ni sam pojam, niti njegova suština nisu nimalo bezazleni. Možda u tekstu koji slijedi leže neki od razumljivih razloga zašto su Farska ostrva ostala izvan Evropske unije.
Počeci zajedničke ribarske politike sežu u 1976. godinu, kada su Uredbom Vijeća o proglašavanju ribolovnih pojasa u sjevernom Atlantiku i Sjevernome moru, države članice postigle sporazum o prenošenju svojih ovlasti u području ribarstva na tadašnju Europsku zajednicu. Zajednička ribarska politika, skrać. ZRP, (engl. Common Fisheries Policy) službeno je uvedena 25. Januara 1983. na području proglašenog isključivoga privrednoga pojasa od 200 milja od obala država članica (pri čemu je pojas od 12 milja od obale bio rezervisan samo za lokalne ribare), nakon šest godina pregovora između država članica tadašnje Europske ekonomske zajednice.
Već od samoga početka njezine provedbe bilo je jasno da je riblji fond u morima pod jurisdikcijom EZ-a ugrožen i da je potreban nadzor nad ribarenjem kako bi se spriječio prekomjeran izlov i nestanak nekih ribljih vrsta. Zbog toga je uveden sistav kvota i strogi nadzor ribarskih aktivnosti.
Središnja uloga koordinacije nastojanja da se riba očuva povjerena je nadnacionalnome tijelu, Upravi za ribarstvo Europske komisije, koja uz pomoć specijaliziranih savjetodavnih odbora prikuplja naučne i statističke podatke i dostavlja ih ministrima zaduženima za područje ribarstva, a oni svake godine zajednički utvrđuju ukupnu dopuštenu količinu izlova pojedine vrste ribe, dopuštene vrste mreža te ostale uslove koji se odnose na izlov i dopuštenu tonažu i snagu motora ribarskih brodova. Kvote dopuštenog izlova utvrđuju se za svaku državu članicu, a one ih dodjeljuju svojim ribarima. Vijeće ministara odluke najčešće donosi kvalificiranom većinom glasova svojih članova, na prijedlog Europske komisije i po savjetovanju s Europskim parlamentom. Pri tome Europska komisija nastoji slijediti preporuke regionalnih savjetodavnih vijeća za ribarstvo i naučnika.
Zajednička ribarska politika doživjela je reviziju 1992. godine, kojom su uvedena stroža pravila o kontroli broja ribarskih brodova i mjere za smanjivanje izlova ribe, a to je postao i jedan od najvažnijih ciljeva te zajedničke politike EU-a. Desetak godina kasnije, objavljena je i tzv. Zelena knjiga o budućnosti zajedničke ribarske politike (COM(2001) 135 final, 20. marta 2001.godine. Nakon koje je uslijedila opsežna rasprava o očuvanju ribljih resursa, ograničavanju ribarske flote, upravljanju, praćenju i nadzoru ribljega fonda, gospodarskim i socijalnim pitanjima, zaštiti okoliša i marikulturi. Vijeće ministara donijelo je niz podrobnih pravila i postupaka za korištenje strukturne pomoći iz zajedničkoga proračuna EU-a u sektoru ribarstva te o utvrđivanju hitnih mjera Unije za postupno smanjivanje ribarske flote u cilju očuvanja i održivoga iskorištavanja ribljih resursa. (…)
Provedba sadašnje zajedničke politike u području ribarstva započela je 2003., a njezine su glavne karakteristike dugoročni pristup, smanjivanje flote, bolja primjena pravila te veća uključenost interesnih skupina u utvrđivanje te politike. Glavni su ciljevi ograničavanje izlova i ribarskih aktivnosti, usvajanje tehničkih mjera, donošenje višegodišnjih planova za obnovu ribljega fonda te višegodišnjih planova za održavanje ribljih vrsta u granicama biološke održivosti.
Budući da su ribarske flote postale prevelike i neodržive u uvjetima stalnoga smanjivanja ribljega fonda, reforma je donijela postupno ukidanje državne pomoći za obnovu i osavremenjivanje ribarskih brodova, na način da se finansira samo poboljšanje sigurnosti i radni uslovi na brodovima. Uveden je satelitski nadzor i strogi nadzor istovara ulovljene ribe, a Europska komisija i države članice mogu uvesti i hitne mjere u slučaju ozbiljne ugroženosti eko-sistema ili ribljih vrsta u razdobljima do šest mjeseci.
(cijeli tekst o zajedničkoj ribarskoj politici možete pogledati ovdje)
Mikica
Spasavanje kita orke u Klaksviku - humana akcija spasavanja
Iz dalecnog Klaksvika nam je nas Zeljkostar doneo vest da su danas ljudi u tom gradu ucinili nesto zaista veoma plemenito, naime vratili su nazad u njegov dom nasukanog kita - ubicu ili bolje receno jednu prelepu Orku, ove fotografije su dokaz da se sve moze kada ima ljudske dobrote u nama.
Lidija
Foto storija sa Farskih ostrva - treci deo
Pivo sa Farskih ostrva, Zeljkostar u borbi protiv pirata s Kariba, Zeljkostar zauzeo Farska ostrva
Zeljkostar u akciji, Zeljkostar na vrhu sveta, Ljubav na Farskim ostrvima
Prirodne lepote Farskih ostrva
Jezero na Farskim ostrvima, nenaseljeno ostrvo, ulaz u tunel ispod okeana
Jedan od uspesnih ribolovackih dana, ribari u akciji - izlozba slika u Klaksviku, Farska ostrva. Mali kitovi - porodica delfina u prirodnom okruzenju.
Gospodja sa Farskih ostrva u poseti Srbiji.
galeksic
Zeljkostar mazi malu foku
Zeljkostar in Kopenhagn
Srpski biker na Farskim ostrvima
